Nužna odvodnja

Nužna odvodnja počinje odvoditi vodu uvijek onda kada se prekorači planirani normalni intenzitet kiše (r5,5). Put otjecanja nužne odvodnje ne smije se priključiti na temeljni vod, nego odvodi vodu zasebnim putem otjecanja na "površinu koja se može bez štete slobodno preplaviti".

Dok bi glavna odvodnja trebala biti priključena na temeljni vod pomoću vertikalnog voda osiguranog protiv uspora, nužna odvodnja većinom se ostvaruje snažnom odvodnjom atike s ispustom na otvoreno.

Što je nužni odvod?

Nužni odvod je odvod za nužnu odvodnju s ugrađenim zadržnim elementom (preljevom), tako da do otjecanja na otvoreno dolazi tek nakon dosezanja definirane visine vode.

Ako zaštita pročelja nije bitna, za male krovne površine mogu se upotrijebiti i izljevnici s manjim učinom otjecanja.

Budući da se želi spriječiti da nužna odvodnja istovremeno odvodi vodu pri svakoj uobičajenoj kiši, nužni odvodi raspolažu zadržnim elementom (preljevom), tako da nužna odvodnja počinje tek od definirane visine vode na krovu.

Kako bi se opterećenje krova unatoč zadržnom elementu zadržalo što nižim, mogu se primjerice upotrijebiti inovativni nužni odvodi sa zadržnim elementom ispod kape za tlačno strujanje, kojima se puni učin postiže već pri niskoj visini vode na krovu.

3 hitna slučaja

Hitni slučaj 1

Dolazi do stoljetne kiše, pri kojoj glavnoj odvodnji treba dodatna potpora paralelno djelujuće nužne odvodnje.

Hitni slučaj 2

Pri uobičajenoj kiši dolazi do otkaza glavne odvodnje, tako da nužna odvodnja mora preuzeti cjelokupni učin odvodnje glavne odvodnje.

Hitni slučaj 3

Dolazi do stoljetne kiše i istovremeno do otkaza glavne odvodnje, jer je primjerice temeljni vod preopterećen, tako da bi nužna odvodnja trebala svladati do dvostrukog učina otjecanja glavne odvodnje.

Sigurnost

Kako bi se bilo spremno protiv hitnog slučaja 1 i 2, načelno se preporučuje da učin otjecanja nužne odvodnje bude najmanje jednako velik kao učin otjecanja glavne odvodnje.

Za maksimalnu sigurnost, i u hitnom slučaju 3, nužna odvodnja trebala bi biti dimenzionirana na dvostruko veći učin otjecanja od glavne odvodnje, odnosno na punu stoljetnu kišu.

Kod glavne odvodnje s gravitacijskim strujanjem za nužnu odvodnju obično se upotrebljava visina preljeva od 40 mm, a kod tlačnog strujanja od 60 mm.

Često se ipak javlja slučaj da uvjeti krova zahtijevaju promjenjivu visinu preljeva.

Visina preljeva može primjerice kod krovova u laganoj konstrukciji biti ispod 40 mm, a kod krovova sa zelenim krovom ili retencijom iznad 60 mm.

Prednosti:

• Visina preljeva prilagođena objektu
• Proizvodnja prema narudžbi bez skraćivanja na gradilištu
• Visine preljeva ispod 40 mm za krovove u laganoj konstrukciji
• Visine preljeva iznad 60 mm za zelene krovove
• Bezstupanjski planljive visine preljeva za zadržavanje kišnice (retencija)

Više informacija pronaći ćete u LORO Aktuell 164.